Iz godine u godinu promatramo kućne ljubimce kako pate kada se puca. Neovisno da li je to zbog novogodišnjeg slavlja, obilježavanja neke lokalne proslave ili kada slavimo pobjede naših sportaša. Neki građani uživaju u pucanju petarda i bučnom vatrometu, a mi ostali to podnosimo.
No, šteta koju pucnjava i bljeskovi nanose mnogo je veća, i ne odnosi se samo na uplašene kućne ljubimce i ogorčene vlasnike. Korištenje petardi i raketa izaziva strah kod divljih životinja i onečišćuje okoliš.
Volimo vjerovati da je u Europi ekološka svijest prisutna te da se mnogo čini za zaštitu divljih životinja. Ipak, sada kada su područja na kojima divlje životinje borave sve manja, sve bliža ljudskim naseljima, kada dio divljih životinja dolazi u grad zbog promjena u njihovom prirodnom staništu, moramo si postaviti pitanje da li veselje koje manjina osjeća zbog pucnjave i šarenih bljeskova vrijedno toga da većina snosi posljedice.
Kako pucnjevi petardi i bljeskovi vatrometa utječu na ponašanje životinja?
Za divlje životinje ovo je štetno na tri načina: one se boje glasnih zvukova, reagiraju na bljeskove svijetla, a posebno veliki stres izaziva im nepredvidivost kad i odakle će buka i bljesak doći. Zbog toga vatromet izaziva zbunjenost, tjeskobu, strah, stres i paniku kod životinja.
Iz znanstvenih istraživanja je poznato da glasni zvukovi imaju negativan učinak na divlje životinje. Naime, većina životinja ima puno jači sluh nego mi ljudi. Eksplozije vatrometa mogu biti glasne i 190 decibela. Za usporedbu, kod ljudi je moguće oštećenje sluha uz svega 75 decibela. Dodatno, iznenadni bljeskovi svijetla u noći kada se puca uznemirit će mnoge životinje, posebno ptice koje noću slabije vide.
Smatra se da pucanje i bljeskovi vatrometa životinjama sliče na olujno vrijeme. Prema ovoj teoriji, za životinje je evolucijski smisleno da se boje oluje, te da potraže zaklon kada nevrijeme započne. U prirodi ako se ne sakrijete od oluje, riskirate da vas udari munja, odnese vjetar, da se utopite u bujici ili da budete ozlijeđeni pucanjem grana ili padanjem drveća.
Dakle, vatromet ima mnoge značajke oluje, uključujući razne eksplozije, druge čudne zvukove (npr. zvižduke) i bljeskove svjetlosti. Dodatno, tu je nepredvidivost ljudskog pucanja iz zabave jer nevrijeme u prirodi dolazi uz određene promjene tlaka i mirise koje životinje unaprijed osjećaju. Kod petardi i vatrometa životinja ne zna kada će čuti pucanj, pogotovo kada veći broj građana samostalno puca petarde – zvukovi tada dolaze iz raznih smjerova, različite su jačine i intenziteta. Bljeskovi vatrometa mijenjaju se po jačini, obliku i boji (većina sisavaca ne vidi sve boje spektra koje mi vidimo, ali ptice mogu vidjeti bolje u drugom dijelu spektra nego mi ljudi).
Konačno, sisavci imaju jači osjet mirisa, pa možemo jedino nagađati koliko im smrdi kada se puca. Neke životinje osjećaju vibracije tla te ih koriste za komunikaciju i snalaženje u prirodi. Iz naše ljudske perspektive možemo samo naslućivati kako ovo na njih djeluje,…
Posljedice pucnjave i bljeskova na životinje i ljude
Prestrašene životinje u bijegu mogu istrčati na prometnice te sudjelovati u prometnim nesrećama. Automobil će usmrtiti neku manju životinja, no velika životinja poput jelena i divlje svinje može prvotno preživjeti udarac i još dugo patiti. Posebno je ovo šteno za bređe (trudne) košute. Uz to, sudar s takvim životinjama može uzrokovati oštećenje vozila i stradanje ljudi u prometu.
Ptice su posebno ugrožene zbog ovakvih „ljudskih slavlja“. Poput ljudi, ptice slabo vide u mraku (osim noćnih ptica kao što su sove). Zbog toga kada se ptice prestraše od pucnjave i bljeskova one polijeću u noć i nekoordinirano lete. Uspaničene divlje ptice zalijeću se u kuće, automobile, zgrade, drveće, pa čak i jedne u druge, osobito kada nema mjesečine ili kada je magla. Kao i kod ljudskog stampeda, ptice koje se sudare u zraku ozbiljno se ozlijede (zadobe ozlijede vrata i lubanje), tim više što one lete mnogo brže nego što čovjek trči. Tako ozlijeđene potom padaju s visine na tlo, pa se zbog udarca o tlo još povećava smrtnost. Osim toga, dio ptica odleti prema moru, predaleko da bi imale snage vratiti se.
Međunarodni tim istraživača u Nizozemskoj proveo je istraživanje o utjecaju novogodišnjeg vatrometa na ptice. Kako bi u mraku pratili kretanje ptica, koristili su meteorološke radare na kojima su vidljiva masovna kretanja ptičjih jata. Podaci su pokazali da deseci tisuća ptica polete odmah u ponoć kada počne javni vatromet. Uspaničene ptice letjele su 45 minuta na visini od 500 metara, odnosno na visini na koju se ne uspinju za lokalne letove (tako visoko lete kada migriraju). S obzirom na mjesto odakle su krenula najveća jata, istraživači su zaključili da se radi o pticama sa zaštićenih područja koje su tu bile na zimovanju. U Nizozemskoj su travnjaci i močvare zaštićeni jer su to mjesta gdje zimuje, odmara se i hrani više desetaka tisuća ptica močvarica i morskih ptica. Ta područja su dio Natura 2000, najveće mreže zaštićenih područja.
Pucanje i vatromet u proljeće uzrokuju da ptice i mali sisavci napuste gnijezda, i time ostave svoje mladunce izložene svemu, od pothlađivanja do predatora. Neki se više ne vrate u svoja gnijezda. Panika može ponekad uzrokovati takvu dezorijentaciju da roditelji divljih životinja ne mogu locirati svoja gnijezda i njihovi mladunci uginu. Oni koji se pak vrate, snose posljedice stresa, mršave, tromiji su i loše spavaju tjednima nakon vatrometa.
Posljedice na prirodu i okoliš
Za početak, posljedica su mnoge ozlijeđene i mrtve ptice. Osim toga, petarde i vatromet povećavaju broj prometnih nesreća u kojima su ozlijeđene životinje. Neke životinje mogu se zaglaviti na mjestima gdje su se pokušale zavući ili provući, npr. u ogradama. Posljedično, u doba godine kada se više puca, skloništa za divlje životinje dobivaju više poziva da zbrinu ranjene životinje. Naravno, među ozlijeđenim životinjama ima onih koje inače zakon štiti (kod nas Zakon o zaštiti prirode).
Dodatno, dim iz eksplozija može uzrokovati oštećenje dišnog sustava ptica. Kemikalije i krhotine tjednima nakon pucnjave zagađuju jezera i ribnjake, što opet povećava broj žrtava. Posebno su ugrožene vodene ptice, ali i sisavci ako progutaju krhotine jer to obično rezultira smrću. Utjecaju na životinje koje žive u vodi možemo samo naslućivati.
Naravno, dim, otrovne kemikalije i čestice udišemo i mi ljudi. Dim iz vatrometa sadrži mješavinu spojeva sumpora i ugljika, tragove teških metala i drugih otrovnih kemikalija ili plinova, kao što su ozon, sumporni dioksid i dušikov oksid. Boju vatrometu daju različiti metali. Ti otrovi ostaju nakon izgaranja vatrometa te onečišćuju zrak i vodu. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji 2010. godine pokazalo je da otrovi i zračna onečišćenje, koji nastaju prilikom vatromete, uzrokuju kod ljudi porast određenih bolesti i brojnost smrtnih slučajeva, kao posljedicu respiratornih i kardiovaskularnih problema. Primjeri onečišćenja zraka dolaze i iz drugih zemalja, kao što su Njemačka, Španjolska i Indija.
Iz toga je jasno da pucnjava nanosi štetu populaciji divljih životinja. Kao zemlja koja ima tradiciju zaštite divljih životinjskih vrsta, trebali bismo posvetiti pažnju i ovom aspektu zaštite. Naime, širenjem ljudskih naselja životinjama ostaje sve manje životnog prostora i sve su bliže ljudima, pa će se ovaj problem u budućnosti samo povećavati.
Kako se može pomoći
Tako dugo dok je dozvoljeno korištenje pirotehničkih sredstava, životinje će patiti i stradavati. Ipak, ovdje je nekoliko naputaka kako da malo ublažite posljedice u svom susjedstvu.
Za početak, uklonite hranilice za ptice nekoliko sati prije vatrometa. To će obeshrabriti ptice da se zadržavaju u području gdje se puca. Osim toga, na taj način osigurat ćete da u vodi i hrani koju im dajete nema pepela, krhotina ili drugih ostatka vatrometa. Ako ne možete maknuti hranilice, pokrijte ih prije pucnjave.
Upozorite one koji pucaju da ne koristite vatromet u blizini drveća, kućica za ptice, područja gdje se gnijezde ptice i na ostalim zaklonjenim područjima gdje životinje mogu živjeti. Šišmiši spavaju u spiljama, ali se mogu sakriti i na tavanima kuća. Male životinje mogu biti nevidljive pod lišćem i granjem (npr. ježevi koji spavaju zimski san), a posljedice buđenja u strahu za njih mogu biti drastične.
Čak i kada vi niste pucali, očistite ostatke od vatrometa odmah i temeljito, uključujući istrošena kućišta, komadiće papira, rabljene šibice i pepeo. Naime, ostaci vatrometa mogu sadržavati otrovne kemikalije i druge tvari koje štete životinjama ako ih progutaju. Opasni su i za kućne ljubimce.
Konačno, smatra se da su laseri pristupačniji od vatrometa, manje zagađuju okoliš, te su navodno manje opasni za ptice, divlje životinje i kućne ljubimce. Pokušajte potaknuti njihovu upotrebu u svojoj lokanoj zajednici.
Pred nama je još jedno ludo razdoblje pucnjave. Sredstva za smirenje dostupna su ljudima i kućnim ljubimcima, no divljim životinjama nema tko pomoći. U onečišćenom okolišu živjet ćemo svi zajedno i trovati se svake godine pomalo.
Sretna vam eksplozivna Nova Godina!
Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.
