Ako imate sreću uživati u društvu domaće mačke, redovno možete slušati predenje. I dok većina nas predenje uzima zdravo za gotovo, ono je zapravo pravi evolucijski misterij. Odgovore na pitanja kako mačke proizvode zvuk predenja, zašto predu i sretne i bolesne mačke, koje sve vrste mačaka predu, kako predenje utječe na mačku koja prede i na nas ljude, znanstvenici tek otkrivaju.
Ovo je sažetak nekih saznanja.
Kako mačke predu
Mehanizam kako nastaje predenje dugo je bio nepoznat. Jedno mišljenje bilo je da zvuk predenja proizvodi krv koja teče u donju šuplju venu, onu koja nosi deoksigeniranu (bez kisika) krv u desnu stranu srca.
No, novija istraživanja pokazala su da predenje nastaje u grlu mačke djelovanjem mišića grkljana. Kada se ti mišići pomiču, šire ili stežu dio grkljana koji okružuje glasnice. Zbog toga glasnice mijenjaju svoj položaj, odnosno primicanjem i odmicanjem mijenjaju veličinu vokalne pukotine. Kada mačka udiše i izdiše, zrak koji prolazi između glasnica uzrokuje zvuk koji čujemo.
Zapravo, predenje počinje u mozgu mačke. Mozak je taj koji šalje signal u mišiće grkljana. Prema istraživanjima, za pomicanje mišića grkljana signal dolazi iz tzv. “neuronskog oscilatora” u mačjem mozgu. Inače, za znanstvenike je sam i “neuronski oscilator” enigma jer nije jasno koja mu je druga svrha.
Intenzitet i duljina predenja mogu varirati ovisno o razini uzbuđenosti životinje.
Važno je naglasiti da se predenje razlikuje od ostalih mačjih glasanja po tome što se proizvodi tijekom cijelog ciklusa disanja, tj. kod udisaja i izdaha. Druga glasanja, poput mijaukanja, ograničena su na izdisaj.
Kada mačke predu
Mačke predu iz različitih razloga: predu kada su zadovoljne, sretne ili opuštene, ali i kada su bolesne, kad ih nešto boli ili su u strahu i stresu, a predenje im može biti obrambeni mehanizam. Srećom, smatra se da je predenje češće pokazatelj mačjeg dobrog stanja. Vjeruje se da predenje ima ulogu u komunikaciji, da smiruje i ima ljekovita svojstva.
Mame mačke predu kada rađaju jer im smanjuje bol. Mačići počinju presti kad navrše nekoliko dana. Smatra se da ovo predenje mačića govori mami maci „dobro sam“ i „ovdje sam“. Također, predenje sudjeluje u mehanizmu vezivanja mačića i majke. Kako mačić odrasta, predenje kod hranjena se nastavlja i može ostati kod nekih odraslih mačaka, pa će takve mačke presti dok se hrane.
Određene vrste predenja namijenjene komunikaciji s ljudima, tj. mačke koriste predenje kako bi signalizirale svojim ljudskim skrbnicima da im nešto treba. Kod mačaka koje traže hranu, uz uobičajeno predenje niske frekvencije, može se čuti „krik“ veće frekvencije, nešto poput mijauka. U znanstvenim istraživanjima 2009. godine opisan je taj snažni mačji plač, sličan plaču ljudskog dojenčeta. Ovaj specifičan zvuk sličan je plaču mačića koji je ostavljen sam i plaču ljudske bebe u nevolji. Mi ljudi smo prirodno osjetljivi na dječji plač, pa odgovaramo i na vapaj u predenju mačke.
Mrnjaukanjem i predenjem mačke nastoje uvjeriti vlasnike/skrbnike da im je vrijeme za hranjenje. Ujutro uz diranje šapom ili trljanje svog lica o ljudsko lice, mačke glasno predu kako bi se čovjek probudio i dao im doručak. Većina vlasnika/skrbnika mačku hrani prije sebe, što pokazuje koliko je učinkovita njihova komunikacija.
Predenje je i jedan od najočitijih i najčešćih načina na koji mačka izražava svoju ljubav i naklonost. Naime, one predu i kada se međusobno ližu i dotjeruju. Prest će i kada uživaju u maženju od strane čovjeka, posebno po područjima koja vole: iza uha i ispod brade.
Neke će mačke glasno presti dok oprezno istražuju nova područja. Konačno, one mogu presti nakon što su se prestrašile ili nakon stresnih događaja poput bježanja od psa.
Konačno, mačke predu kad su ozlijeđene i nešto ih boli. Smatra se da vibracija predenja na niskim frekvencijama pospješuje prirodni mehanizam zacjeljivanja. Predenje može biti povezano s jačanjem i popravljanjem kostiju, ublažavanjem boli i zacjeljivanjem rana. Važno je da svaki vlasnik/skrbnik razlikuje predenje zadovoljne mačke od mačke koju nešto boli, te da je na vrijeme odvede veterinaru kada je potrebno.
Kakav učinak predenje ima
U istraživanjima se pokazalo da mačke predu kako bi smanjivale bolove i umirivale se. Jedna je hipoteza da predenje ima snažno iscjeljujuće djelovanje. Vibracije predenja kreću se od 20 Hz do 150 Hz. Predenje na frekvenciji od 25-100 Hz odgovara frekvencijama zacjeljivanja u terapijskoj medicini za ljude. Naime, na 25-50 Hz potiče se rast kostiju, a koža i meka tkiva reagiraju na oko 100 Hz. Dakle, takve vibracije poput predenja fizički pomlađuju, pa je to način kako se mačka zaliječi nakon stresa.
Kada vidimo kako mačke predu u prividnom zadovoljstvu dok drijemaju, to je zapravo oblik samo-oporavka. Mačke su prilagodile svoje normalno ponašanje, koje uključuje provođenje većeg dijela dana u odmoru, kao način izbjegavanja ozljeda pretjeranim naporom. Predenje se razvilo kao niskoenergetski način održavanja kostiju i tkiva u dobrom stanju dok miruju.
Veterinari imaju staru izreku da ako mačku koja ima slomljene kosti stavite u sobu s drugim mačkama, lomovi će zacijeliti. Zapravo, mačke su nevjerojatne samo-iscjeliteljice: imaju manje postoperativnih komplikacija od pasa, imaju nižu učestalost bolesti kostiju i zglobova od pasa, a 90% mačaka preživljava padove s velike visine, čak i pad s petog kata! (To ne znači da će preživjeti svaka maca, pa je i dalje preporuka zaštititi prozore i balkone mrežom!)
Predenje nije korisno samo mačkama, već frekvencije mačjeg predenja čine dobro i nama ljudima. Maženje mačke oduvijek se smatra vidom ublažavanja stresa. Vlasnici/skrbnici mačaka imaju manji rizik od moždanog udara ili bolesti srca čak za jednu trećinu. Osim ove fiziološke koristi, uvijek imamo psihološku korist od predenja jer nas ono smiruje i raduje, poput promatranja valova na plaži. Može biti da smo tijekom domestikacije čak genetski odabrali mačke s većom sklonošću predenju.
Ne prede samo domaća mačka
U kontekstu prirodne selekcije, predenje se moglo zadržati iz generacije u generaciju samo ako je bilo korisno za preživljavanje životinja. Dakle, ako predenje postoji i kod domaćih i kod divljih mačaka, mora postojati nešto vitalno zašto se održalo. Predenje nastaje vibracijom mačjeg grkljana i ošita (tanka mišićno-vezivna ploča koja odvaja grudnu šupljinu od trbušne šupljine), te stoga zahtjeva utrošak energije. Kada je maca bolesna, ona koristi dragocjenu energiju za predenje zato što to ima veliku važnost za njen oporavak.
Predenje je jedinstvena vokalna karakteristika domaće mačke (Felis catus), ali i nekih drugih mačaka. Zapravo, nekoliko drugih vrsta iz porodice mačaka (Felidae) imaju ono što je potrebno da predu, a to su divlja mačka (Felis silvestris), ocelot (Leopardus pardalis), risovi (euroazijski ris, Lynx lynx; crveni ris, Lynx rufus), gepard (Acinonyx jubatus) i puma (Puma concolor). Iako neke velike mačke poput lavova pokazuju zvuk sličan predenju, istraživanja pokazuju da potporodica velikih mačaka (Pantherinae), u kojoj su lav (Panthera leo), jaguar (Panthera onca), leopard (Panthera pardus) i tigar (Panthera tigris) ne može istinski presti.
Predenje se razlikuje u glasnoći i tonu kod iste vrste životinja i među vrstama. Osim porodice mačaka (Felidae), predu i pripadnici srodne im porodice cibetki (Viverridae). Naime, cibetke iz roda Genetta su vitke životinje značajno slične mačkama, imaju uvlačne kandže i prstenasti rep.
Iako je istinsko predenje isključivo za porodicu mačaka (Felidae) i porodicu cibetki (Viverridae), i neke druge životinje proizvode glasanja poput predenja. Životinje koje proizvode zvukove slične predenju su rakuni, mungosi, medvjedi, jazavci, lisice, hijene, zečevi, vjeverice, zamorci, tapiri, lemuri i gorile.
Uživajte u druženju sa svojim mačkama!
Ako trebate savjet prilagođen za vas i vašeg ljubimca javite nam se za konzultacije.
Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.
