Europska komisija navodi slobodan pristup odgovarajućoj količini i kvaliteti hrane i vode kao jedan od primarnih zahtjeva koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se osigurala dobrobit životinja. To je jedna od pet tzv. „pet sloboda“ (engl. Five Freedoms). Takav prioritet odražava važnost hrane i vode za životinje jer su glad i žeđ jedna od osnovnih i stalnih motivacijskih sila razvijenih u tijeku evolucije vrsta. Njihovo nezadovoljenje može dovest do bolesti, slabosti i konačno smrti organizma.
Sa stanovišta dobrobiti za životinje je važno da dobivaju hranu odgovarajućeg sastava, dostatnu količinu hrane, te da mogu zadovoljiti motivaciju za hranidbeno ponašanje.
Životinje su slabo hranjene (engl. malnutrition) ako hrana koju dobivaju nije odgovarajućeg sastava s obzirom na potrebe životinja, odnosno ne sadrži sve potrebne sastojke. Kod farmskih životinja ponekad se namjerno provodi takvo hranjenje kako bi se od životinja dobili proizvodi željene kvalitete. Životinje koje ne dobivaju hranu odgovarajućeg sastava su aktivnije, te češće pokazuju ponašanja istraživanja, žvakanja i rovanja. Takvo se ponašanje može smatrati potragom za hranom te rezultirati nenormalnim ponašanjima, kao to su grizenje repova kod svinja i čupanje perja kod kokoši. Neuravnotežena prehrana jedan je od uzroka koji dovode do šepavosti mliječnih krava,pri čemu je posebno važno paziti na sastav hrane koju krave dobivaju u vrijeme teljenja i rane laktacije.
Hrana neodgovarajućeg sastava može predstavljati problem i za kućne ljubimce. Poznato je da određene vrste papiga mogu gubiti perje ako im nedostaju minerali u hrani. S druge strane, psi i mačke često dobivaju hranu koja je ostala od obroka njihovih vlasnika ili iz restorana. Takva hrana, koja sadrži začine poput soli, štetna je za zdravlje ljubimaca. Poseban problem predstavljaju vlasnici koji žele mesojedne vrste ljubimaca hraniti veganskom hranom. Smatra se da psi mogu živjeti hranjeni vegetarijanskom hranom, ali za mačke to se ne smatra prirodnim i dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ako životinje ne dobivaju dovoljnu količinu hrane, one su pothranjene (engl. undernutrition). Osim na farmama u intenzivnom uzgoju, životinje mogu biti pothranjene ako pasu na pašnjaku gdje nema dovoljno hrane, ili ako ih u uzimanju hrane spriječe druge jače životinje ili okolišni uvjeti (npr. zbog vrućine životinje jedu manje). Nenormalna ponašanja koja se mogu javiti kao posljedica pothranjenosti su kod krmača grizenje rešetaka, struganje njuške po rešetkama, njihanje glave, kljucanje jedne točke kod golubova, kljucanje po hranilici i podu kod brojlera, igranje jezikom kod malih mačaka u zoološkom vrtu, žvakanje i čupkanje vune kod ovaca.
Sa stanovišta dobrobiti poseban problem predstavlja hranidba farmskih životinja selekcioniranih za brzi porast težine i proizvodnju velikih količina mlijeka, jaja ili mesa jer takve životinje imaju i veliki apetit. Naime, za rasplodne (roditeljske) životinje tih pasmina unos hrane je ograničen da se spriječe problemi s reprodukcijom. Stoga da ne bi bili stalno gladni predlaže se razrjeđenje koncentrirane hrane s vlaknastom hranom, kako bi pojele veću količinu hrane koja nema hranjivu vrijednost.
U prirodnim uvjetima životinje odabiru količinu i vrstu hrane koju će pojesti. Prema znanstvenim principima evolucije i ekologije smatra se da životinje imaju sposobnost smislenog hranidbenog ponašanja, pa je ispoljavanje toga za vrstu garancija visoke razine dobrobiti životinja. Dakle, kada životinje mogu birati, one odabiru dovoljno kvalitetne hrane za sebe.
Konji su životinje stepe. U prirodi njihova glavna hrana je trava, a pasu je polako se krećući 12 do 16 sati dnevno. Stoga je, zbog fiziologije probavnog sustava, konjima najbolje omogućiti pristup hrani tijekom cijelog dana. Hranu treba postaviti tek nešto više od poda, čime se omogućuje da stoje u anatomski prirodnom položaju dok jedu.
Kod teladi koja se drži u grupi, a bez krava, javlja se nenormalno ponašanje međusobnog sisanja. Telad siše uho, usnu, skrotum, prepucij, rep ili područje vimena drugog teleta. Smatra se da je takvo ponašanje potaknuto ingestijom mlijeka jer se najčešće može vidjeti nakon hranjenja teladi, a posebno ako su hranjeni iz vjedra jer motivacija za sisanjem ostaje nezadovoljena. Stoga se danas telad može hraniti preko umjetne sise, a ponekad se drži odvojeno u boksovima (što nažalost nije dobro za vrstu životinja koje prirodno žive u krdima).
Kod divljih svinja, krmače s mladima čine osnovnu jedinicu, te nekoliko krmača zajedno, većinom srodnica, čine obiteljsko krdo. Traženje hrane za svinje je društvena aktivnost, pri čemu svi članovi grupe jedu kada se hrana pronađe. Stoga je situacija na farmi kada se hrana dijeli, te neke životinje dobiju hranu prije, a neke kasnije izrazito stresna za svinje. Ako hrane nema dovoljno, društveni odnosi nalažu da prednost pristupu hrani imaju životinje koje su jače, pa slabije životinje mogu ostati gladne, što je nažalost problem kod grupno držanih svinja.
Poseban izazov sa stanovišta dobrobiti predstavlja hranjenje životinja u zoološkim vrtovima jer je potrebno poznavati ponašanje svake vrste da bi se mogla osigurati prezentacija hrane na odgovarajući način. Na primjer, svi kopitari koji pasu u prirodi trebali bi imati hranu rasipanu po tlu, dok oni koji brste trebaju hranu u svojoj visini. Mesojedi koji love živi plijen trebali bi imati „pomičnu“ hranu, no kako je zabranjeno hraniti ih sa živim plijenom, onda je potrebno malo maštovitosti kako im neživi komad mesa učiniti pomičnim. Životinje poput svinja trebale bi imati priliku da hranu traže rovanjem, a majmuni hranu trebaju pronalaziti na povišenim mjestima, kao u krošnjama drveća. Ovakav način davanja hrane omogućuje da se životinje zabave dok traže hranu te se smatra jednim od elemenata obogaćenja okoliša u zoološkim vrtovima.
Za kućne ljubimce posebno nam je važno obogaćivanje okoliša kroz igračke u koje se stavlja hrana. Na taj način potiče ih se na razmišljanje i fizičku aktivnost, čime se može spriječiti razvoj nekih problema u ponašanju.
U zaključku, odgovarajuća hranidba životinja omogućuje njihovo fizičko i psihičko zdravlje, a time čini neizostavni dio dobrobiti životinja.
Ako trebate savjet prilagođen za vas i vašeg ljubimca javite nam se za konzultacije.
Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.
