Kako se razlikuju dobrobit životinja i prava životinja?

Za svakoga tko voli životinje i želi se zauzeti za njihov boljitak veoma je važno razlikovati pojmove dobrobiti životinja i prava životinja. Oba pojma svoje porijeklo vuku iz filozofskih razmatranja u proteklim stoljećima i temelje se na bioetici.

Pojam prava životinja (engl. animal rights) predstavlja ideju da su ljudi i životinje bića koje imaju ista prava. Zbog toga su oni koji se zalažu za prava životinja u potpunosti protiv korištenja životinja (za prehranu, izradu odjevnih predmeta i obuće, zoološke vrtove, istraživanja, lov, cirkuse), te smatraju nedopustivim i nazivanje životinja prema načinu njihovog korištenja, kao na primjer „farmske životinje“ ili „laboratorijske životinje“. Borba za prava životinja počinje se idejama izloženim u knjizi filozofa Petera Singer „Oslobođenje životinja“ (Animal Liberation) objavljenoj 1975. godine, te se ostvaruje kroz aktivističku djelatnost kojoj je krajnji cilj osloboditi sve životinje.

Dobrobit životinja (engl. animal welfare) predstavlja brigu za životinje kako bi se osiguralo da pod ljudskom skrbi žive bez patnje i boli. Za to je životinjama potrebno osigurati kvalitetan smještaj i prehranu u skladu s njihovim prirodom, zaštitu od bolesti, pomoć veterinara ako su bolesne, pronaći im odgovarajući dom i pružiti im ljubav i pažnju. Takvi standardi postupanja prema životinjama temelje se na poznavanju njihove biologije i psihologije, razumijevanju njihove evolucije i okoliša u kome su se razvile. Zbog toga je dobrobit životinja biomedicinska znanost.

Dakle, dobrobit životinja temelji se na znanstvenim istraživanjima koja su započela nakon što je Brambellova komisija (1965. godine) u Velikoj Britaniji izrazila potrebu da se utvrde stvarni uvjeti života u kojima žive farmske životinje. Brambellova komisija definirala je prvih „pet sloboda“ (engl. Five freedoms) životinja, koje je kasnije nadopunio i proširio Farm Animal Welfare Council (FAWC), te koji danas predstavljaju osnovu za dobrobit životinja. Ubrzo su istraživanja uključila i životinje u zoološkim vrtovima, zatim kućne ljubimce i konačno laboratorijske životinje. Cilj istraživanja koja provode znanstvenici koji se zalažu za dobrobit životinja je upoznati životinje i osigurati im život u kome će biti zadovoljene sve njihove potrebe u skladu s vrstom kojoj pripadaju. Kao rezultat znanstvenih istraživanja donesen je niz zakona o zaštiti životinja, koji se sada primjenjuju u razvijenim zemljama Europske Unije, Australije, Kanade i Sjedinjenih Američkih država.

Na području Europske unije dobrobit farmskih životinja štiti se od 1976. godine, kada je donesena „European Convention for the Protection of Animals kept for Farming Purposes“, u kojoj se također izdvajaju pet sloboda kao osnovni princip. Od 2009. godine, kada je na snagu stupio Lisabonski ugovor, životinje se prihvaća kao čuvstvena bića (engl. sentient beings).

Kada se govori o kućnim ljubimcima, govorimo o njihovih pet potreba (engl. Five welfare needs) koje trebamo kao vlasnici zadovoljiti.

Godine 1999. Republika Hrvatska je donijela prvi Zakon o dobrobiti životinja, a 2006. godine donesen je Zakon o zaštiti životinja, te 2017. treći koji je zamijenio postojeći Zakon. U skladu sa zakonodavnom praksom u tijeku je donošenje raznih pravilnika kojima se pobliže određuje zaštita pojedinih skupina životinja, kao na primjer u skloništima, u trgovinama u kojima se prodaju životinje, u zoološkim vrtovima, u klaonicama te prilikom transporta. Zaštita divljih životinja pobliže je određena Zakonom o zaštiti prirode i pripadajućim pravilnicima.

Premda je stručno moguće odijeliti pojmove dobrobiti i prava životinja, u stvarnom životu to nije uvijek jednostavno jer se stavovi većine ljubitelja životinja ponekad više priklanjaju jednoj ili drugoj opciji. Međutim, važno ih je razlikovati i ne poistovjećivati jer ove opcije nemaju isti cilj djelovanja.

Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.

X