Kada god se spomene tema laboratorijskih životinja, većina ljudi neće o tome posebno željeti razgovarati. Poput neke zavjere šutnje, ljudi prihvaćaju da postoje životinje koje se koriste u istraživanjima. Kako to ipak ne bi bilo tako, navodimo nekoliko važnih podataka o ovoj temi.
Svake godine koristi se sve više životinja u laboratorijima, unatoč nastojanjima znanstvene zajednice da se broj živih životinja smanji. Naime, 1959. godine W. M. S. Russell i R. L. Burch uvode tzv. 3R (engl. 3Rs) kao etički princip koji bi trebali slijediti znanstvenici kod korištenja laboratorijskih životinja. To su zamjena (engl. replacement), smanjivanje (engl. reduction) i poboljšanje (engl. refinement).
- Kada se govori o zamjeni, to znači da bi se kada god je moguće umjesto živih životinja trebalo koristiti nešto drugo, kao što su na primjer organi, tkiva, kompjutorski modeli i sl.
- Smanjenje znači da bi se trebalo koristiti što manje životinja, a to znači minimalno koliko je potrebno za dobivanje relevantnih znanstvenih podataka.
- Poboljšanje znači da se životinjama koje se koriste u laboratoriju i koriste u istraživanju osigura dobrobit, poboljšaju uvjeti u koja se drže, da se životinje treniraju zato da se s njima rukuje bez sile i sa što manje stresa, da se koriste lijekovi za bol, itd.
Unatoč ovim načelima, broj životinja koje se koriste u istraživanjima nastavio je rasti zato što se provodi sve veći broj istraživanja. Osim toga, kada se provodi istraživanje, npr. o utjecaju nekog lijeka na ženke, tada se iz legla koja se uzgoje odbacuju svi mužjaci – i najčešće ih se eutanazira. No, ovo opet znatno povisuje broj životinja u laboratorijima.
Međutim, važno je znati da nisu sve životinje koje se koriste u istraživanjima kralježnjaci, dakle sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci i ribe. Dio životinja su beskralježnjaci, kao npr. vinske mušice, puževi, rakovi, vodenbuhe i sl.
Više o uvjetima držanja i treningu laboratorijskih životinja možete pročitati na stranicama Animal Welfare Institut-a.
Važno je istaknuti da je dobrobit laboratorijskih životinja bitna ne samo ljubiteljima životinja, nego i za kvalitetu rezultata koji se dobivaju u istraživanjima. Naime, životinje koje su u stresu neće pokazati točnu reakciju na tvar koja se testira.
Na području Europske unije posebno zakonodavstvo određuje korištenje životinjama u laboratorijima. To je najrestriktivnije zakonodavstvo u svijetu.
Ipak, testiranje na životinjama ostaje kontroverzna tema, u kojoj jedna strana vjeruje da je ono neophodno za napredak u medicini, dok je druga strana smatra potpuno nepotrebnom.
Jednu tribinu održanu na tu temu možete vidjeti na stranicama Oslobođenja životinja.
Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.
