Divlje životinje u gradu – novi oblik suživota

Veliki svjetski gradovi svjedoče sve većem broju divljih životinjskih vrsta koje se doseljavaju. Postoje brojni razlozi zbog čega se događaju ovakve promjene u prirodi. Jedan od razloga je širenje ljudskih naselja u područja gdje su te životinje i prije obitavale, što zapravo znači da se ljudi doseljavaju na prostor gdje koji je nekada pripadao životinjama. Na primjer, velike životinje koristile su određene migracijske putove, na kojima ljudi sagrade svoja naselja ili životinjske putove presjeku ljudskim prometnicama.

Zatim, dio životinja dolazi u gradove zbog propadanje ruralnog načina života, rušenje šuma, uništavanje žitnica, pri čemu i divlje životinje ostaju bez hrane i skloništa. S druge strane, gradovi su mjesta gdje ima puno otpadaka od ljudske hrane, a što je hrana za divlje životinje koje su oportunisti. Neke životinje u gradovima pronalaze sigurnost od predatora jer se oni još nisu doselili. Stoga se razvija „urbana ekologija” koja proučava suživot ljudi i divljih životinja u gradovima.

U odnosu na ove novodoseljene gradske stanovnike, treba razlikovati tzv. sinantropne životinjske vrste, koje inače žive uz čovjeka.

Ovdje su samo neki primjeri životinjskih vrsta i gradovi u koje su se doselile u posljednje vrijeme:

  • Leopardi u Mumbajiju (Indija)
  • Divlje svinje u Berlinu (Njemačka)
  • Vukovi u njemačkim, danskim i nizozemskim predgrađima
  • Pingvini i čakma-pavijani u Cape Town-u (JAR)
  • Sivi sokol u Londonu (UK) i New Yorku (SAD)
  • Jelen sika u gradu Nara (Japan)
  • Pume u Los Angels-u (SAD)
  • Vervet majmuni u gradovima Južne Afrike
  • Crvene lisice u britanskim gradovima
  • Crni medvjedi u Sjevernoj Americi
  • Papige kee u gradovina na Novom Zelandu
  • Hijene u gradu Harar (Etiopija)
  • Bjelorepi jeleni na Floridi (USA)
  • Rakuni (New York)

Možda je najzanimljivije primijetiti kakve životinje se doseljavaju u gradove. Kod ptica je primjećeno da se radi o inteligentnijim vrstama, odnosno inteligentnijim pojedincima koji imaju veći mozak u odnosu na veličinu tijela, a time i veću varijabilnost u ponašanju. Takav primjer su plavetne sjenice koje su otvarale boce mlijeka, što je bio slučaj zabilježen još davne 1921. godine u Velikoj Britaniji. Zatim, zanimljivo je novije istraživanje prema kojem su ptice pjevice prilagodile frekvenciju pjeva gradskoj buci zato da se međusobno dobro čuju. Osim toga, gustoća populacije tih ptica utječe na osobine pjeva. To znači da dolazak u gradsku sredinu dovodi do razvoja dijalekta kod tih ptica.

Slijedeću skupinu gradskih pridošlica čine životinje koje su aktivne u drugo doba dana u odnosu na ljude, ili se mogu prilagoditi. Na taj način divlje životinje nastoje izbjeći doba dana kada su ljudi najaktivniji jer ih se boje. Takav primjer su pume u Los Angeles-u, gdje ih nazivaju „mačke duhovi“ (engl. „ghost cats”). Zapravo, znanstvenici upozoravaju da neke životinjske vrste koje su prije bile aktivne danju, u gradovima postaju aktivne noću. Ovo bi moglo dovesti do znatnih promjena u ekološkoj ravnoteži jer time mijenjaju životni prostor i vrijeme životinjama koju su primarno aktivne noću.

Općenito smatra se da u blizinu ljudi dolaze životinje koje se manje boje ljudi, odnosno prijateljskiji pripadnici pojedine vrste. Prema znanstvenoj teoriji o samodomestikaciji, jedinke koje se približe ljudima i žive uz njih, na putu su da postanu domesticirane kroz puno generacija. Takav primjer su bjelorepi jeleni na Floridi.

Za gradove takve životinje imaju posebno značenje, i propitkuju tolerantnost i etičnost građanstva. Naime, neke vrste divljih životinja u gradovima opstaju jer u prirodi često stradaju ili nemaju dovoljno hrane (npr. sivi sokoli i gačci), pa bi njihovo protjerivanje ili ubijanje u gradovima moglo dovesti u pitanje opstanak vrste. S druge strane, neke životinje češće stradaju u gradovima, kao npr. lisice u Velikoj Britaniji ili bjelorepi jeleni na Floridi kada je to područje bilo pogođeno uraganom. Za neke gradove divlje životinje su higijeničari (u Africi hijene, supovi u Indiji), zbog čega ih dio građana dobro prihvaća i ne protjeruje. U Japanu sika jeleni su svete životinje, te mirno žive u suživotu s ljudima. Konačno, u suburbanim naseljima u Sjevernoj Americi zaključili su da im divlje životinje doprinose kvaliteti života građana i predstavljaju turističku atrakciju.

U hrvatskim urbaniziranim područjima divlje životinje također su sve češće viđene. Nažalost, tu ih dočekuju ljuti i prestrašeni građani, bjesni lovci i slabo informirani mediji. Nastavak slijedi,…

Evo što o divljim životinjama u gradovima pišu neki od svjetskih medija: National Geographic i The Guardian.

 

Za diskusiju o ovoj i drugim temama pratite nas na Facebook stranici.

X